Jeremy Bentham

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Jeremy Bentham (15. februar 1748 – 6. juni 1832) bio je britanski filozof, reformator pravnog sistema i osnivač utilitarizma. Razvio je moralni i filozofski sistem koji se zasniva na ideji da su ljudska bića racionalna, sebična stvorenja, odnosno da teže što većoj koristi. Vjerovao je da on pruža naučni osnov za pravne i političke reforme. Koristeći princip najveće sreće, njegovi sljedbenici, filozofi radikali, bili su inicijatori velikog broja reformi u državnoj administraciji, pravu, vladi i privredi u Velikoj Britaniji devetnaestog veka. Kao zastupnik laissez-faire privrede kasnije je postao i jak zastupnik političke demokratije. Njegova utilitaristička doktrina razvijena je u djelima Fragmenti o vladi (1776) i naročito u knjizi Uvod u načela morala i zakonodavstva (1789). Bentham se smatra i jednim od začetnika borbe za prava životinja. U vezi s ovim poznata je njegova parola "Nije važno mogū li misliti i govoriti nego mogū li patiti."

Commons ima datoteke na temu: Jeremy Bentham